Šta je potrebno da znate prije nego podignete stambeni kredit?

Facebook
Twitter
LinkedIn

Odlučili ste da kupite nekretninu pomoću kredita. Uprkos negativnim stavovima koji su prisutni kod našeg naroda i koji se odnose na kredit, ponekad je on jedini način da dođete do osjećaja sigurnosti i da imate sopstveni krov nad glavom. Kupovina stana na kredit predstavlja dugoročno i ozbiljno ulaganje. U tekstu koji slijedi potrudićemo se da vam objasnimo pojedine bankarske pojmove sa kojima ćete se susretati prilikom potražnje kredita.

  • Glavnica: to je osnovni iznos na koji se obračunava kamata, tj. pozajmljeni iznos koji dužnik duguje povjeriocu.
  • Kreditna sposobnost: kada tražite kredit kod banke, kreditna sposobnost je prvo što banka provjerava. Predstavlja vašu finansijsku sposobnost da vratite kredit koji će biti uvećan za iznos  kamate koja mu pripada.
  • Anuitet je praktično sinonim za ratu kredita, to jest redovna, obično mjesečna, isplata koju dužnik/klijent plaća banci. Visina rate i rok za naplatu su definisani u Planu otplate kredita koji klijent dobija kada potpiše Ugovor o kreditu.
  • Kamata u ekonomiji predstavlja iznos koji se plaća kako bi se koristila tražena novčana sredstva od banke za određeni vremenski period. Dakle, naknada za korištenje sredstava koji se posuđuju od banke. Naveli smo da je glavnica osnovni iznos, tj. onaj koji se posuđuje, a procenat koji se plaća na posuđeni novac (glavnicu) naziva se kamatna stopa. Visina kamatne stope zavisi od više faktora: vrste traženog kredita, roka na koji se ustupaju tražena sredstva, konkurencije, te uslova koji vladaju na samom tržištu.
  • EKS (Efektivna kamatna stopa) prikazuje koliko kredit zaista košta, to jest kolika je ukupna cijena tog kredita. Niz elemenata utiče na visinu efektivne kamatne stope, na primjer: redovna kamatna stopa, dužina kreditne otplate, visina naknada, visina učešća i tako dalje.
  • Zatezna kamata predstavlja kamatu koja se naplaćuje u slučaju da klijent nije ispoštovao obaveze koje su propisane Ugovorom o kreditu. Visina zatezne kamate se najčešće određuje zakonskim propisima o zateznoj kamati.
  • Grejs period (vremensko odlaganje izvršenja postojeće finansijske obaveze) je, dakle, period kada je kredit raspoloživ klijentu, a otplata glavnice još nije otpočela. Znači, to je period između isplate kredita i prve rate. Dužina trajanja grejs perioda može varirati od nekoliko mjeseci, pa do nekoliko godina.
  • Evropska međubankarska stopa (EURIBOR) jeste referentna kamatna stopa koja se temelji na prosječnoj kamatnoj stopi na osnovu koje banke posuđuju određeni novac jedna drugoj na međubankarskom tržištu. Vrijednost EURIBOR-a određuje se svakodnevno od strane Evropske bankarske federacije.
  • Gotovinski/nenamjenski kredit nema ugovorenu namjenu, te klijent samostalno bira upotrebu kreditnih sredstava. Kada je nenamjenski kredit odobren, iznos kredita ne može biti veći od 50.000 KM, a maksimalan rok za otplatu je 10 godina.
  • Sredstva obezbjeđenja čine jedan od načina kojim se banka služi kako bi obezbijedila uredno vraćanje kredita. Obično se radi o sopstvenim mjenicama i hipotekama. Hipoteka se najčešće određuje na nepokretnost koju klijent kupuje, a to može biti i neka druga nepokretna imovina koja je u vlasništvu istog klijenta.
  • Hipoteka se obično definiše kao raspolaganje izvjesnim interesom u nekretnini ili nekoj drugoj nepokretnoj imovini koja služi kao osiguranje u slučaju da se dug ne isplati ili ako dođe do povrede kreditne obaveze.
  • Mjenica je zakonki formulisan dokument, u kome se klijent obavezuje da će isplatiti određeni novčani iznos u roku ili se poziva na drugo lice koje će izvršiti datu isplatu. 
  • Žirant je osoba koja predstavlja garanciju da će kredit biti vraćan uredno, te se obavezuje da će nastaviti izmirivanje dugovanja u slučaju da korisnik kredita ne bude to činio.
  • Jemstvo predstavlja još jedan vid garancije otplate duga, gdje se neko treće lice obavezuje da će platiti dug samog dužnika pod određenim uslovima. Jemac zapravo spada u istu kategoriju kao i prethodno pomenuti žirant.